61. Seminar biljne zaštite

Oko 550 sudionika, stručnjaka iz područja biljnoga zdravstva okupilo se u Opatiji od 7. do 10. veljače 2017. na 61. Seminaru biljne zaštite. Duga je tradicija tih seminara, 61 godinu bez prekida svake se godine sastaju svi relevantni dionici iz područja fitomedicine: znanstvenici, djelatnici Ministarstva, savjetodavci, proizvođači i distributeri sredstava za zaštitu bilja te krajnji korisnici, agronomi iz tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom te individualni poljoprivredni proizvođači. Time se osigurava da se znanstvena postignuća iz fitomedicine prenesu u praksu.  

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]
N akon odavanja počasti svim preminulima od posljednjega Seminara predsjednica Hrvatskoga društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Renata Bažok uputila je pozdrave uvaženim gostima i svima nazočnima u dvorani. Zahvalila se na podršci pokrovitelju Seminara, Ministarstvu poljoprivrede, pozdravila je državnoga tajnika, gospodina Tugomira Majdaka, i pomoćnicu ministra, gospođu Jelenu Đugum. Zahvalila se također suorganizatorima, Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom centru za poljoprivredu hranu i selo. Pozdravila je sve uvažene goste i posebno se zahvalila sponzorima čije sudjelovanje pridonosi kvaliteti i kontinuitetu organizacije seminara. U ime Ministarstva poljoprivrede, skup je pozdravio i službeno otvorio državni tajnik, dipl. ing Tugomir Majdak. Pozdravnim porukama skupu su se obratili dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zoran Grgić, izaslanica ravnatelja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, dr. sc. Tatjana Masten Milek, novi ravnatelj Poljoprivredne savjetodavne službe, gospodin Zdravko Tušek,  predsjednik Društva za varstvo rastlin Slovenije, prof. dr. sc. Stanislav Trdan, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Nedžad Karić, te direktor hotela 4 opatijska cvijeta gospodin  Bojan Eskić.

U pozdravnom govoru predsjednica Društva osvrnula se na proteklu godinu i pokušala naznačiti izazove koji se nalaze pred svima koji se bave fitomedicinom. Pri tom je naglasila neizvjesnosti koje nam donosi tržište te zakonodavstvo koje je u području zaštite bilja iz godine u godinu sve zahtjevnije. Promjene su stalne i velike. U programu Seminara, naglasila je predsjednica, organizirani su okrugli stolovi i sadržane su brojne teme koje imaju za cilj pripremiti struku na ono što dolazi.

Istaknula je da se struka nada da će propisi koje ćemo donijeti na razini RH i stavovi koje naša zemlja bude zastupala u EU biti u skladu sa strukom, ali i na dobrobit onih koji ostvaruju prihode iz poljoprivrede. Pri tom zaštita potrošača i okoliša moraju ostati neupitne. Da bi se sve ovo postiglo, nužno je veliko razumijevanje i suradnja s Ministarstvom poljoprivrede. Tu suradnju Društvo nudi dugi niz godina, no razumijevanja nije uvijek bilo.

Svi slučajevi kojima smo prethodnih mjeseci svjedočili, a odnose se nedozvoljene rezidue SZB u hrani i porast problema s nekim karantenskim štetnim organizmima koji ugrožavaju proizvodnju, upućuju na važnost struke i stručnih znanja u poljoprivredi. Oni se, misli predsjednica, možda mogu nakratko i deklarativno „ugasiti“ političkim odlukama. No da bi se spriječili novi i neželjeni slučajevi, potreban je kontinuiran rad na podizanju svijesti i razine stručnih znanja i kompetencija svih koji se bave poljoprivredom. Valja osvijestiti cjelokupno stanovništvo da poljoprivreda nije posao kojim se mogu baviti svi koji to žele bez obzira na količinu znanja koje posjeduju. Za suvremenu poljoprivredu potrebni su proizvođači koji su obrazovani za ono čime se bave. O tome se na Seminarima govori godinama.

Predsjednica je istaknula nekoliko je gorućih problema koje treba hitno riješiti jer su od presudne važnosti za struku:

Donošenje Pravilnika kojim se regulira provedba Zakona o održivoj uporabi pesticida. Zakon je donesen 2014., a pravilnik je još u postupku izrade. Društvo pohvaljuje inicijativu uključivanja svojih članova u izradu novog pravilnika. Nažalost, brzina kojom se on donosi nije zadovoljavajuća.

Zakon o biljnom zdravstvu donesen je 2005. Potrebna su hitna poboljšanja i dorade. Na to nas upućuju slučajevi karantenskih štetnika na koje struka već dugo upozorava. Poseban nadzor provodi se vrlo stručno. On omogućuje uvid u problem i praćenje štetnih organizama. Nažalost, zbog brojnih zakonskih ograničenja i loše napisanih zakona, adekvatne mjere koje bi obavezale proizvođače na određene postupke teško se mogu propisati pa često izostaju. Izostaju i druge aktivnosti koje bi pomogle sprječavanju širenja i uspješnijem suzbijanju. Posebice izostaje sprega monitoringa, znanstvenih istraživanja i savjetodavnog rada kroz koji se provode edukativne radionice o karantenskim organizmima. Znanstvena istraživanja karantenskih organizama gotovo se ne provode, a edukativne aktivnosti nisu organizirane u zadovoljavajućem opsegu. Ovaj trokut u nas ne funkcionira jer se prepoznaje važnost samo jednog dijela, posebnog nadzora, a druga su dva dijela zanemarena. To nam onda donosi probleme.

Integrirana zaštita bilja nije ušla u Program ruralnog razvoja, a do danas se nije ozbiljno pristupilo rješavanju toga problema. Nažalost nadležnosti su u Ministarstvu tako razdijeljene da za taj problem teško nalazimo sugovornika. Integrirana zaštita bilja stalna je tema seminara i svake je godine popraćena sekcijom ili okruglim stolom, kao što je to bilo i prije dvije godine. U sekcijama se kroz stručna izlaganja nude rješenja, a o zakonodavnim problemima raspravlja se na okruglim stolovima. Europski su se poljoprivrednici 30 godina pripremali za uvođenje integrirane zaštite, a od naših se očekuje da je prihvate u nekoliko godina. Prije dvije godine HDBZ je uputio molbu Ministarstvu da se hitno pripremi prijedlog osnovne i napredne razine integrirane zaštite bilja, čime bi se omogućilo da se napredna razina integrirane zaštite bilja uvrsti u Program ruralnog razvoja. Pri tom je ponuđena svekolika pomoć Ministarstvu.

Novi kriteriji pri ocjeni SZB dovest će do daljnjeg smanjenja broja djelatnih tvari koje se mogu koristiti za pojedine namjene. To će dovesti do suženog izbora SZB, a posljedica će biti porast rezistentnosti štetnika. Već nekoliko godina govorimo o tom problemu. Također primjena nekih sredstava zahtijeva velika znanja koja naši proizvođači nemaju. Protiv ograničenja teško se možemo boriti ako nisu zasnovana na znanstvenim nego populističkim kriterijima. No možemo barem pokušati. Zato moramo raditi na edukaciji poljoprivrednika i moramo početi pripremati alternativna rješenja koja se mogu primijeniti u suzbijanju štetnih organizama. Znanost puno radi na pripremanju takvih rješenja, no primjena tih rješenja trebala bi biti podupirana od zakonodavca. Tu se opet vraćamo na višu razinu integrirane zaštite bilja kroz koju bi se to moglo ostvariti, ali nemamo definiranu takvu razinu.

Ponovno je apelirala na nadležno Ministarstvo da osnuje nacionalno savjetodavno tijelo kroz koje bi se osigurao zajednički rad zakonodavca, struke i znanosti prijeko potreban da bi se svi navedeni i brojni drugi problemi konstruktivnije i brže rješavali. Stručnjaci i znanost i dalje iskazuju spremnost za pomoć.

I ove su godine zaslužnim članovima dodijeljene nagrade. Laureati su bili:

  1. dr. sc. Mladen Šimala – Zlatna plaketa i povelja uz zlatnu plaketu za predan rad, promicanje znanosti i inovacija u zaštiti povrća i ukrasnog bilja od štetnika te za aktivno sudjelovanje na Seminarima biljne zaštite;
  2. „Abundan“ d.d.  –  Priznanje za dugogodišnju svesrdnu potporu u organizaciji Seminara biljne zaštite;

Hrvatsko društvo biljne zaštite naročito je ponosno jer je dugogodišnja uvažena članica, društva prof. dr. sc. Marija Ivezić dobila državnu nagradu za znanost za 2015. godinu i to u kategoriji Nagrada za životno djelo.

Nagradu „Akademik Milan Maceljski“ za iznimno postignuće i uspjeh tijekom studija, svesrdnost i osobnost ove je godine primila studentica diplomskoga studija Fitomedicina s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Martina Mrganić.

Kao i svake godine, najbolji studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku te Šumarskog fakulteta u Zagrebu nagrađeni su boravkom u Opatiji za vrijeme trajanja Seminara. To su ove godine bili Iva Braje, Anamarija Šlogar i Davor Rapajić, studenti diplomskog studija Fitomedicina na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Bernard Tkalac i Matej Kozić, studenti diplomskog studija smjera Zaštita bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku te Milan Ćop, student Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za sve njih sudjelovanje na Seminaru bilo je dragocjeno iskustvo.

Promovirani su i novi doktori znanosti:
Zrinka Drmić
Doktorat naslova „The sugar-beet weevil (Bothynoderes punctiventris Germar 1824., Col.: Curculionidae): life cycle, ecology and area wide control by mass trapping“ izradila je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Renate Bažok, 16. rujna 2016.

Krunoslav Arač
Rad naslova  „Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.) izradio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Danka Diminića, 18. studenog 2016.


P rioritetne teme za 61. seminar definirane su uz pomoć kolega s terena koji su predložili tematska područja koja bi trebala biti obrađena na seminaru. Nakon toga potencijalni su izlagači pozvani da pripreme izlaganja koja se uklapaju u tematske prioritete. Odaziv je bio dobar pa je prikupljeno ukupno 63 izlaganja prikazanih u sekcijama te dva uvodna izlaganja na okruglom stolu i dva na panel raspravi.

Rad seminara bio je organiziran u pet sekcija i dva okrugla stola. Sekcija šumarstvo tradicionalna je, kao i sekcija Fitofarmacija. Nove sekcije, Aktualni problemi u zaštiti bilja, Novi i nadolazeći problemi u zaštiti bilja te posebice sekcija Primjena naprednih tehnologija podrška integriranoj zaštiti bilja, prilagođene su trenutnom stanju i potrebama prakse.

O krugli stol bavio se novim kriterijima EU pri procjeni SZB. Moderirala ga je prof. dr. sc. Renata Bažok, koja je u uvodnom dijelu objasnila razloge za izbor ove teme. Zakonodavstvo Europske unije kojim se ocjenjuju i odobravaju djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja neprestano se mijenja i uključuje sve više kriterija da bi osiguralo da su registrirana sredstva za zaštitu bilja sigurna za zdravlje ljudi i okoliš. Sva ta zbivanja dovode do smanjenja broja djelatnih tvari koje su dostupne na tržištu zemalja EU. Neizbježna posljedica za poljoprivrednu proizvodnju ogledat će se u otežanom provođenju mjera zaštite od štetnih organizama, što može imati za posljedicu porast šteta i u konačnici smanjenje prinosa. Cilj okruglog stola bio je upozoriti i pripremiti stručnjake za nadolazeće promjene, uputiti na mogućnost sudjelovanja u raspravama na razini EU te upozoriti na potrebu da se Ministarstvo poljoprivrede pri kreiranju mišljenja i zauzimanju stavova o tim pitanjima konzultira sa strukom te da uvažava sve specifičnosti poljoprivredne proizvodnje u RH od agroekoloških do socio-ekonomskih. Jedan od ciljeva također je upozoriti na to da je prijeko potrebno razvijati alternativne strategije i primjenu nekemijskih mjera zaštite bilja. Kroz dva uvodna izlaganja, koja su pripremile dr. sc. Natalija Galzina i Irena Brajević, dipl. ing., prikazani su scenariji koji se predviđaju za neke kulture te kako se i na koji način na nadolazeće promjene pripremaju proizvođači SZB te koje projekte i programe razvijaju da bi se uspješno suočili s predstojećim zabranama i ograničenjima. Istaknuto je da je zakonodavstvo EU iznimno strogo te da je dobivanje dozvole za nove djelatne tvari u zemljama Europske unije znatno otežano zbog brojnih zahtjeva i ograničenja pa industrija često niti ne pokušava neke djelatne tvari registrirati na području EU. Time se naše poljoprivredne proizvođače stavlja u nepovoljni položaj jer su izloženi konkurenciji iz zemalja izvan EU koje u proizvodnji mogu koristiti sve dozvoljeno na njihovom tržištu. U raspravi je uočen izostanak izlaganja Ministarstva poljoprivrede koje u konačnici kreira stavove RH i glasuje o pojedinim odlukama. Istaknuta je spremnost Ministarstva poljoprivrede da se formira nacionalno savjetodavno tijelo za područje zaštite bilja. U raspravi je istaknuta važnost edukacije bez koje je nemoguće očekivati uspješnu implementaciju alternativnih metoda koje mogu zamijeniti zabranjena sredstva. Istaknuto je da je provedenom edukacijom za sigurnu uporabu pesticida zadovoljena forma, ali da je kvaliteta edukacije često bila vrlo loša, a s 15 sati nastave nije se mogla podići razina znanja o primjeni nepesticidnih metoda. Druga je prepreka znatno veća cijena takvih alternativnih metoda koja može dovesti u pitanje rentabilnost proizvodnje.

P anel raspravu o nelegalnom uvozu SZB moderirala je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. U uvodnom izlaganju navela je mnoge primjere organiziranog nelegalnog uvoza SZB u pogranična područja RH. Istaknula je sve negativne aspekte tih postupaka. Ta SZB nemaju dozvolu našeg Ministarstva poljoprivrede pa je njihova primjena na poljoprivrednim površinama prekršaj. S druge strane, takve radnje imaju negativan učinak na državni proračun, ali i na cijeli sektor proizvodnje i distribucije SZB u Hrvatskoj. Kontrola na granicama gotovo i ne postoji jer carina ne razumije potpuno cijelu problematiku. No štete su vrlo velike i potrebno je hitno organizirati akcije kojima bi se ovo spriječilo. Često se pri tome postavlja pitanje nadležnosti pojedinih službi i ministarstva. Zato su u panel raspravi sudjelovali predstavnici poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, sektora Carinske uprave Ministarstva financija i odjela Gospodarskog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova. U uvodnom izlaganju mr. sc. Lada Bičak iz Ministarstva poljoprivrede razjasnila je podjelu nadležnosti i zakonodavni okvir temeljem kojeg pojedine službe trebaju postupati. Nakon uvodnih izlaganja uočeno je da carina i policija u postupanju nužno trebaju pomoć Ministarstva poljoprivrede jer ne posjeduju dovoljno znanja o prekršaju. U raspravi je istaknuto da postoje uhodani putovi unosa SZB te da ih svakako valja prekinuti. Smatra se da bi promotivne akcije kojima se poljoprivrednim proizvođačima objašnjava ovaj problem i potiče ekonomski patriotizam smanjile interes za nelegalno uvezenim sredstvima. Te akcije trebaju organizirati nadležna ministarstava, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija. Apelira se na poljoprivrednu inspekciju da pojača kontrole na OPG-ovima te da se strogo kontrolira dokumentacija i osigura sljedivost. Zaključno, ponovno je istaknuta nužnost  suradnje sva tri ministarstva i struke koju predstavlja Društvo.

U  sekciji Aktualni problemi u zaštiti bilja prikazani su neki aktualni problemi koji se javljaju u proizvodnji, primjerice krvava uš i kalifornijska štitasta uš te neki patološki problemi u nasadima jabuka, povećana pojava uzročnika nekih bolesti i nekih štetnika kao što je patula na maslini, tripsi na povrću, virusna oboljenja na rajčici i paprici te jača pojava kukuruzne zlatice u 2016. Autori su analizirali razloge povećane pojave tih štetnih organizama i razmotrili mogućnosti suzbijanja, odnosno agrotehničke mjere kojima se štete mogu spriječiti.

U sekciji Novi i nadolazeći problemi u zaštiti bilja u izlaganjima su autori upozorili na neke nove štetne organizme koji su već ranije utvrđeni u RH, ali su u posljednje vrijeme počeli izazivati ozbiljne štete (pipe mahunarke, octena mušica ploda, Monilinia vrste, antraknoza agruma…). Također prikazani su problemi na kulturama koje su se počele više uzgajati i čiji je uzgoj ugrožen od štetnih organizama koji su se prilagodili većim uzgojnim površinama (batat, bajam…). Također je upozoreno na opasnost od napada nekih štetnih organizama koji su prenosnici uzročnika bolesti (stolbur fitoplazma).

U sekciji Fitofarmacija bilo je i ove godine malo izlaganja o novim sredstvima za zaštitu bilja (SZB). Razlog je tome i dalje sporost pri registraciji novih i pri re-registraciji postojećih SZB. Dva su se izlaganja bavila učincima fungicida na urod i kvalitetu strnih žitarica. Dva izlaganja govorila su o utvrđivanju rezidua SZB u biljkama i tlu, jedno uz pomoć biotestova i drugo u kojem je sveobuhvatno prikazana „sudbina“ insekticida iz skupine neonikotinoida primijenjenih tretiranjem sjemena. Tri izlaganja obradila su problematiku koja se odnosi na nedostatak registriranih djelatnih tvari za pojedine namjene (rodenticida), na manjkavosti u postojećim dozvolama koje dovode proizvođače u nedoumice pri donošenju odluke o suzbijanju. Također je upozoreno na činjenicu da je spektar dozvoljenih sredstava za neke namjene ograničen na jedan mehanizam djelovanja, što može imati za posljedicu razvoj rezistentnosti. Izložena su i iskustva službenih institucija koja su stečena pri ocjeni SZB na razini EU.

U  sekciji Primjena naprednih tehnologija podrška integriranoj zaštiti bilja teme izlaganja bile su vrlo dobro odabrane i ponudile su proizvođačima brojna rješenja primjenjiva u integriranoj proizvodnji. Tri su se izlaganja bavila prognoznim poslovima, jedno organiziranim prognozno izvještajnim poslovima, drugo računalnom potporom u prognozi štetnika, a treće bioekonomičnim modeliranjem kao potporom za suzbijanje korova. Četiri izlaganja obradila su mogućnosti biološkoga suzbijanja štetnih organizama uz pomoć biljnog insekticida azadirachtina, entomopatogene nematode, kvasaca i pelargonske kiseline. Jedno izlaganje prikazalo je potencijale primjene fotoselektivnih mreža u suzbijanju štetnika, mehaničkih mjera suzbijanja (fotoselektivne mreže…), a jedno je pokazalo nove mogućnosti u dijagnostici virusa i viroida. Jedno izlaganje prikazalo je kako suvremene metode uzgoja i folijarne gnojidbe mikroelementima mogu pridonijeti smanjenju napada uzročnika bolesti.

Š umarska sekcija okupila je ove godine velik broj izlagača i vrlo kvalitetnih radova. Ukupno je u šumarskoj sekciji izloženo 22 rada. Obrađeni su brojni „stari“ štetnici, kao što su gubar, potkornjaci, borov četnjak, kestenova osa šiškarica i dr., a prezentirane su nove spoznaje vezane za njihovu biologiju, dijagnostiku i mogućnosti suzbijanja nepesticidnim metodama (uporaba mreža, feromona, biološko suzbijanje i dr.). Uspostava sustava monitoringa sitnih glodavaca prikazana je za područje RH, a u Sloveniji je uspostavljena tzv. alarmna lista invazivnih štetnih organizama. Upozoreno je na nove štetnike (hrastova mrežasta stjenica), na probleme koji dolaze (izvaneuropski krasnici), na uzročnike bolesti koji su novi ili manje poznati te na štete koje pričinjavaju. Dio izlaganja bavio se mjerama kojima se mogu smanjiti posljedice katastrofa i mjerama gospodarenja kojima se katastrofe kao što su suša ili poplava, mogu ublažiti. Prikazana je mogućnost integrirane zaštite pitomoga kestena.

Osim uvodnih predavanja na okruglim stolovima, ukupno su na seminaru bila prijavljena 63 rada, od čega 22 u Šumarskoj sekciji. Održana su 62 izlaganja (22 u Šumarskoj i 40 u ostalim sekcijama) te 4 uvodna izlaganja na okruglim stolovima. Sva su izlaganja bila na zavidnoj stručnoj i prezentacijskoj razini, a odabrane teme sudionici skupa ocijenili su iznimno korisnim i aktualnim.

O držana je također izborna, 17. Skupština Hrvatskoga društva biljne zaštite. Iznesena su izvješća Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Suda časti te izvješće glavnog urednika Glasila biljne zaštite, a i izvješće sekcije Poljoljekarnika. Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena. Izabrano je novo vodstvo društva, predsjednica prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić i dopredsjednica dr. sc. Tatjana Masten Milek. U upravni odbor izabrani su: prof. dr. sc. Božena Barić, izv. prof.dr.sc. Klara Barić, prof. dr. sc. Renata Bažok, Jadranka Berić dipl. ing., prof. dr. sc. Jasenka Čosić, Davor Čović, dipl. ing., prof. dr. sc. Milan Glavaš, doc. dr. sc. Tomislav Kos, Matko Mesić, dipl. ing., Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr. i doc. dr. sc. Elda Vitanović. U nadzorni odbor izabrani su dr. sc. Adrijana Novak, Petra Mesić, dipl. ing i Željko Lončar, dipl. ing. U sud časti izabrani su profesor emmeritus Bogdan Cvjetković, prof. dr. sc. Marija Ivezić i profesor emmeritus Zvonimir Ostojić.  Prihvaćen je i plan rada Društva za razdoblje 2017.-2018. Iskrene čestitke novom vodstvu Društva.

S eminar su medijski popratili medijski pokrovitelji Agroglas i Gospodarski list. Kao i uvijek, njihovi su vrijedni djelatnici posao obavili iznimno profesionalno i temeljito. O nama su pisali ili izvještavali i drugi mediji, Hrvatski radio i Agroklub.

Zaključno, možemo reći da je 61. seminar bio uspješan. Rezultirao je s puno novih spoznaja, razmjenom ideja i argumenata te kvalitetnim zaključcima. Bilo je i mnogo ugodnih trenutaka u krugu dragih kolega i prijatelja.

Organizacija 62. Seminara počinje već danas. Održat će se u drugom tjednu veljače 2018., a sve članove HDBZ-a pozivamo da putem elektronske pošte predlože teme koje bi prema njihovom mišljenju trebale biti uvrštene u program Seminara. Sve Vas dragi kolege, prijatelji i članovi HDBZ-a, molimo da u svom kalendaru zabilježite drugi tjedan u veljači 2018. i da se odazovete pozivu na iduće okupljanje.

Predsjednica Organizacijskog odbora 61. Seminara biljne zaštite

prof. dr.  sc. Renata Bažok