58. Seminar Biljne Zaštite

Hrvatsko društvo biljne zaštite i ove je godine uspješno organiziralo 58. Seminar biljne zaštite. Okupilo se u Opatiji od 11. do 14. veljače 2014. godine oko 500 zaštitara, predstavnika znanosti, kemijske industrije, zakonodavstva, savjetodavaca, poljoprivrednih proizvođača, terenskih agronoma i djelatnika u poljoprivrednim ljekarnama.

N akon odavanja počasti svim preminulima od posljednjega Seminara predsjednica Hrvatskoga društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Renata Bažok uputila je pozdrave uvaženim gostima i svima nazočnima u dvorani. U ime pokrovitelja Seminara, Ministarstva poljoprivrede, skup je pozdravila i službeno otvorila zamjenica ministra, gospođa Snježana Španjol. Pozdravnim porukama skupu su se obratili prodekan za znanost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Boro Mioč, predsjednik Društva za varstvo rastlin Slovenije, prof. dr. sc. Stanislav Trdan, predsjednik Hungarian Plant Protection Society, dr. sc. Zoltan Imrei, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine, prof.dr.sc. Ivan Ostojić te direktor hotela Royal gospodin Davor Saršon. U pozdravnom govoru predsjednica Društva naglasila je kako naša struka okuplja nekoliko skupina ljudi koji se, baveći se fitomedicinom, susreću sa specifičnim problemima. S jedne strane su djelatnici Ministarstva, agencija i ostalih sličnih službi. Oni su okupirani zahtjevima koji se pred njih postavljaju, a vezani su na učinkovito preuzimanje zakona. Proizvođači i distributeri sredstava za zaštitu bilja bore se s teškom ekonomskom situacijom među kupcima, nesigurnim poslovnim partnerima i spoznajom da ih pravna država neće učinkovito zaštiti u realnom vremenu. Bore se i sa strogim i nelogičnim pravilima, nedorečenim pravilnicima i krutim pravilima rada Ministarstva gdje se sve rješava urudžbenim brojevima i dopisivanjem koja dugo traje. Uz obrazloženje da je prijeko potrebno očuvati okoliš i zdravlje ljudi zabranjene su brojne djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja, a veliki dio njih mora se ponovno registrirati. Postroženi su propisi u pakiranju, etiketama, a izdavanje dozvola trebalo bi se provoditi po jedinstvenom načelu. Sve to dovelo je do poskupljenja poslovanja. Hrvatska poljoprivreda danas se bori s lošom dobnom i obrazovnom strukturom poljoprivrednih proizvođača od kojih se očekuje da uvedu novosti (najvažnije se odnose na implementaciju integrirane zaštite bilja) u poljoprivrednu proizvodnju. Samo je mala skupina onih koji znaju, hoće i mogu uvesti takve inovacije. Ostalima će trebati pomoći. A pomoć se očekuje od struke, fitomedicine. Upravo je zato njezina uloga u hrvatskoj poljoprivredi sve važnija. Zaključujući, predsjednica je ponovno istaknula da je posjećenost i prisutnost sudionika na seminaru jedan od pokazatelja da se nisu svi predali i da struka ponovno pokazuje da ima znanja i volje i da želi sudjelovati u kreiranju boljitka hrvatske poljoprivrede.

I ove su godine zaslužnim članovima dodijeljene nagrade. Laureati su bili:
1. prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić – Platinasta plaketa i povelja uz platinastu plaketu za nesebičan i samopožrtvovan rad i neprocjenjiv doprinos napretku Hrvatskoga društva biljne zaštite, za obrazovanje stručnjaka – fitomedicinara, za očuvanje dostojanstva struke te za njegovanje vrednota i tradicije Hrvatskog društva biljne zaštite;
2. prof. dr. sc. Božena Barić – Zlatna plaketa i povelja uz zlatnu plaketu za dugogodišnji predan rad, za promicanje znanja i inovacija u integriranoj zaštiti voćaka te za svesrdnu potporu i aktivno sudjelovanje u radu Hrvatskog društva biljne zaštite;
3. dipl. ing Božo Bokšić – Brončana plaketa i povelja uz brončanu plaketu za dugogodišnju potporu Hrvatskom društvu biljne zaštite i redovito sudjelovanje na seminarima biljne zaštite;
4. „Dow AgroSciences“ – Priznanje za dugogodišnju svesrdnu potporu u organizaciji seminara biljne zaštite;
5. dipl. ing. Jošt Jakša – Priznanje za redovito aktivno sudjelovanje na seminarima biljne zaštite;
Nagradu „Akademik Milan Maceljski“ za iznimno postignuće i uspjeh tijekom studija, svesrdnost i osobnost ove je godine primila studentica diplomskoga studija Fitomedicina s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kristina Diklić.

Kao i svake godine, najbolji studenti Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Šumarskog fakulteta u Zagrebu nagrađeni su boravkom u Opatiji za vrijeme trajanja Seminara. To su ove godine bili Ana Pintar, Katarina Lukšić, Ivana Marušić, Ivana Posavac, Maja Prpić i Martin Šimek. Za sve njih sudjelovanje na Seminaru bilo je dragocjeno iskustvo.

Promovirani su novi doktori znanosti:
Tihomir Validžić
Rad naslova Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius) – životni ciklus i biološkomorfološke osobine“ obranio je 19.srpnja 2013. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku pod mentorstvom profesorice Marije Ivezić. Komentor bila je prof. dr. sc. Emilija Raspudić.

Slavica Antunović
Rad naslova „Biološka i ekološka obilježja ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mogućnosti njezina suzbijanja na području Brodsko-posavske županije“ obranila je 23.srpnja.2013. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Mentorica je bila prof. dr. sc. Edyta Štefanić.

Ivana Dminić Rojnić
Rad naslova „Biologija i ekologija maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmelin) i maslininog moljca (Prays oleae Bern.) u Istarskoj županiji“ obranila je 06. studenog .2013. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Mentorica je bila prof. dr. sc. Renata Bažok

Sara Godena
Rad naslova „Viroze autohtonih i introduciranih sorti masline (Olea europaea L.) u Istri i njihov utjecaj na kakvoću djevičanskog maslinovog ulja“ obranila je 22. studenog 2013. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Mentorica je bila prof. dr. sc. Edyta Đermić.

Joško Kaliterna
Rad naslova „Identifikacija, patogenost i rasprostranjenost vrsta gljiva iz porodica Botryosphaeriaceae i Diaporthaceae na vinovoj lozi u Hrvatskoj“ obranio je 21. studenog 2013. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Memtor je bio prof. dr. sc. Tihomir Miličević.

Marko Vucelja
Rad naslova „Zaštita od glodavaca (Rodentia, Murinae, Arvicolinae) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) – integrirani pristup i zoonotički aspekt“ obranio je 11. prosinca 2013. na Šumarskom fakultetu. Mentor je bio prof. dr. sc. Josip Margaletić.

Svima još jednom čestitamo uz najbolje želje za uspjeh u osobnom i profesionalnom životu!

N akon nekoliko godina u kojima nije bilo plenarnih izlaganja, ove je godine ono održano. Iznijela ga je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić u svoje ime i u ime suautorice, prof. dr. sc. Renate Bažok.

U njemu je prikazano kako je u EU organizrana fitomedicina i kako se rješavaju problemi i pitanja vezana uz fitomedicinu. Istaknuto je da zahtjevi koje novi propisi iz područja fitomedicine zahtijevaju kompleksna znanja kojima moraju raspolagati poljoprivredni proizvođači. Prikazano je kako hrvatsko zakonodavstvo prati EU zakonodavstvo te su istaknuti problemi koji se pri implementaciji novih propisa događaju, propusti koji su učinjeni i kakve posljedice oni sa sobom povlače.

Plenarno izlaganje potaknulo je zamjenicu ministra, gospođu Španjol da se ponovno obrati skupu i istakne neke pozitivne primjere vezane za dobivanje novca iz EU fondova iz IPARD programa. Istaknula je da je Ministarstvo sve više svjesno da je potrebno uvažavati znanstvenike, gospodarstvenike i druge koji mogu pridonijeti napretku poljoprivrede. Misli da je poljoprivredna proizvodnja u izrazito teškoj situaciji te navodi da Ministarstvo želi da se napravi zaokret u boljem pravcu.

Želju za suradnjom Hrvatsko društvo biljne zaštite ističe svake godine na svojim skupovima pa mislimo da bi ovakav stav zamjenice ministra mogao biti važan početni korak u pravcu bolje suradnje i boljeg razumijevanja sudionika toga važnog procesa.

Stručni program odvijao se tijekom tri radna dana. Organizirana su dva okrugla stola, a rad u sekcijama bio je podijeljen na sekcije Novosti iz fitofarmacije, Šumarstvo, Aktualnosti s terena, Mikotoksini i biljno zdravstvo, Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja i Integrirana zaštita bilja.

O kruglom stolu „Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida s naglaskom na izobrazbu“ nazočilo je nešto više od 150 sudionika. Moderator je bila prof. dr. sc. Renata Bažok. Uvodna izlaganja održali su dipl. ing. Vlado Novaković iz Ministarstva poljoprivrede i mr. sc. Lada Bičak iz Savjetodavne službe. Tijekom okrugloga stola razjašnjene su brojne dileme vezane za obveznike izobrazbe, provoditelje izobrazbe i sadržaj izobrazbe. Također, prezentirane su projekcije o broju obveznika izobrazbe iz skupine profesionalnih korisnika te o potrebnim kadrovima. Tijekom rasprave izraženo je negodovanje na činjenicu da prema postojećem zakonu nikakva prijašnja edukacija (osim ako osoba nije stekla ovlaštenje za edukatora), bez obzira na kojem stupnju i u kojem opsegu, ne osigurava pojedincu oslobođenje od obaveze da pohađa izobrazbu. Iznesena je mogućnost da bi se u tom slučaju moglo dopustiti samo polaganje ispita. Informacije koje smo dobili iz Ministarstva nakon održanog skupa govore da će to biti ugrađeno u pravilnik.


M oderator okruglog stola „Položaj i problemi poljoljekarni u svjetlu nove zakonske regulative iz područja zaštite bilja i zaštite okoliša“ bila je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Na okruglom stolu bilo je prisutno dvjestotinjak sudionika. Održana su 4 uvodna izlaganja, dva iz Ministarstva poljoprivrede (dipl. ing. Anamarija Bokulić i dipl. ing. Ljljana Žabica), jedno iz Ministarstva zaštite okoliša (dipl. ing. Jasna Paladin Popović) i jedno iz Agencije za zaštitu okoliša (dr. sc. Jasna Kufrin i prof. dr. sc. Neven Voća). Najviše rasprave potaknuli su propisi kojima se poljoprivredne ljekarne obavezuju da moraju imati šest spremnika za ambalažni otpad u kojima se taj otpad razvrstava ovisno o stanju u kojem se nalazi i vrsti otpada koji se čuva. Budući da pravilnika o ambalažnom otpadu još nema, nisu sasvim jasni kriteriji koje primjerice ti kontejneri moraju zadovoljavati (veličina, vrsta materijala i slično). Zaključeno je da će pri izradi pravilnika zajednički raditi predstavnici oba ministarstva da bi novi pravilnik bio u skladu s realnim mogućnostima ispunjenja uvjeta koji se postavljaju pred vlasnike poljoljekarni.

Razjašnjena su i neka druga pitanja koja se odnose na vođenje evidencija, ali su ponovno dotaknuta i pitanja obveznika edukacije za savjetnike i distributere.

U sekciji Novosti iz fitofarmacije održano je 15 izlaganja, u sekciji Šumarstvo 16 izlaganja, u sekciji Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja 8 izlaganja, u sekciji Mikotoksini i biljno zdravstvo 5 izlaganja, u sekciji Aktualnosti s terena 7 izlaganja i u sekciji Integrirana zaštita bilja 10 izlaganja. Ukupno je održano 60 izlaganja u sekcijama i 6 izlaganja u sklopu okruglih stolova.

Izlaganja su bila profesionalno pripremljena, kvaliteta izlaganja bila je zavidna, a broj sudionika po sekcijama i rasprave koje su vođene potvrdile su da su odabrane aktualne teme.
Seminar je još jednom donio nove spoznaje i nova znanja koja se mogu primijeniti u praksi.
Organizacijski odbor i dalje će nastojati identificirati teme koje su interesantne struci da bi ih uvrstio u program idućeg Seminara. Zato i ovim putem pozivamo članove da se jave i predlože teme.

Z a vrijeme skupa održana je osnivačka skupština Sekcije poljoljekarnika. Od sada na dalje ova sekcija predstavljat će jedinstveno tijelo HDBZ-a koje će sustavno zastupati interese uposlenih u poljoprivrednim ljekarnama i brinuti se o njima.
Održana je također redovita 14. Skupština Hrvatskog društva biljne zaštite. Iznesena su izvješća Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Suda časti te izvješće glavnog urednika Glasila biljne zaštite, a i izvješće sekcije SULIKS.. Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena, a prihvaćen je i plan rada Društva za razdoblje 2014.-2015. Zapisnik Skupštine bit će objavljen na web stranicama Društva.
Seminar je medijski popratio medijski pokrovitelj Agroglas. Njihovi su vrijedni djelatnici posao ponovno obavili iznimno profesionalno i temeljito. Osim njih ove su nas godine posjetili i o nama pisali ili izvještavali i drugi mediji, Gospodarski list, Hrvatski radio te Agroklub. Razlog su naravno bile najave interesantnih i vrućih tema i rasprava koje su se na skupu vodile.

Zaključujući, možemo reći da je 58. seminar i ove godine rezultirao s puno novih spoznaja, razmjena ideja i argumenata te još boljih zaključaka. Bilo je i mnogo ugodnih trenutaka u krugu dragih kolega i prijatelja. Na putu kući već su se počele rađati ideje i planovi za idući 59. seminar na kojem željno očekujemo sve Vas dragi kolege, prijatelji i članovi HDBZ-a.

Predsjednica HDBZ:

prof. dr. sc. Renata Bažok